Danas se navršava tačno šest decenija od smrti Jordana Zaharijeva Harizanova, istaknutog geografa, etnografa, folkloriste i dijalektologa, člana-dopisnika Bugarske akademije nauka od 1937. godine.
Zaharijev je rođen 3. marta 1877. godine u Bosilegradu, tada selu u sastavu Ćustendilske kaze u okviru Osmanskog carstva, u porodici Zaharija i Spasene. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mestu, a školovanje je nastavio u Ćustendilu, gde je 1895. godine završio tamošnju Učiteljsku školu, današnju Gimnaziju „Neofit Rilski“.
Po završetku školovanja dve godine je radio kao učitelj u Bosilegradu, a zatim je 1897. upisao Istorijsko-filološki fakultet Višeg učilišta u Sofiji. Tokom studija je pohađao predavanja iz geografije kod čuvenog profesora Anastasа Iširkova, koji ga je uveo u osnove moderne geografske metodologije, inspirisane zapadnoevropskom naučnom tradicijom, posebno radovima nemačkih geografa Ferdinanda Rihtofena i Fridriha Raclea.
Zaharijev je diplomirao 1901. godine sa odličnim uspehom iz geografije i pedagogije. Ubrzo nakon toga započeo je rad kao nastavnik, a od 1901. do 1908. godine predavao je u osnovnoj školi u rodnom mestu. Potom je, sve do penzionisanja, bio direktor najpre Ženske niže gimnazije (1909–1922), a zatim i Mešovite gimnazije u Ćustendilu (1922–1934).
Pored pedagoškog i naučnog rada, Zaharijev je bio i istaknuti kulturni radnik. Bio je predsednik Upravnog odbora čitaonice „Bratstvo“, glumac amater, upravnik Gradskog muzeja u Ćustendilu, osnivač i prvi predsednik planinarskog društva „Osogovec“, kao i predsednik kulturno-privrednog društva „Ćustendil“.
Preminuo je 8. maja 1965. godine u Ćustendilu. Njegovi naslednici – sinovi Bojan i Asen, kao i ćerka dr Nedka Zaharijeva Grigorova – nakon njegove smrti poklonili su bogatu zaostavštinu Istorijskom muzeju u Ćustendilu. Među poklonima se nalaze brojna naučna dela, rukopisi, lični predmeti, priznanja i biblioteka.
Povodom ove godišnjice, Narodna biblioteka „Hristo Botev“ u Bosilegradu otvorila je za javnost album „Istraživač sa objektivom – Jordan Zaharijev“. Album sadrži 709 fotografija koje je Zaharijev snimio između 1906. i 1960. godine, a koje je još za života poklonio ćustendilskom muzeju. Fotografije pružaju dragoceno svedočanstvo o geografiji, etnologiji, arhitekturi i svakodnevnom životu u regionima Ćustendilske kotline, Bosilegrada, Kamenice, Čiprova i Pijaneca u prvoj polovini 20. veka.
Album su izdali Opština Ćustendil i Regionalni istorijski muzej, dok su autori izdanja dr Angel Đonev i Ljubomir Željazkov.
