U Osnovnoj školi „G. Dimitrov“ u Bosilegradu organizovan je svečani kulturni program povodom Dana Svetog Save. Ovaj događaj okupio je učenike, nastavnike i goste, pružajući priliku da se kroz različite aktivnosti obeleži značaj ovog praznika.
Program je započet nastupom školskog hora, koji je izveo himnu Svetom Savi. Učenici su, kroz referat, predstavili važne aspekte života i dela Svetog Save, osvetljavajući njegovu ulogu kao duhovnika, prosvetitelja i arhiepiskopa.
Jedan od najzapaženijih delova programa bile su pozorišne predstave. Prva predstava prikazala je običaje vezane za božićne i novogodišnje praznike, dok je druga predstava naglasila značaj Svetog Save kao učitelja, sa posebnim akcentom na vrednost istine.
U okviru programa organizovan je i kviz, u kojem su učenici viših razreda pokazali svoje znanje o Svetom Savi. Na kraju programa, sveštenici su obavili čin osveštavanja slavskog kolača i žita, simbolično podsećajući na duhovne vrednosti koje Sveti Sava predstavlja.
Više o životu i delu Svetog Save
Sveti Sava, rođen kao Rastko Nemanjić oko 1175. godine, bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, osnivača dinastije Nemanjića. U mladosti je upravljao oblastima Zahumlja, ali je oko 1192. godine napustio svetovni život i otišao na Svetu Goru, gde se zamonašio i uzeo ime Sava.
Na Atosu je, zajedno sa svojim ocem, osnovao manastir Hilandar, koji je postao jedno od najvažnijih duhovnih i kulturnih središta srpskog naroda. Godine 1219. Sava je postao prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve, čime je obezbedio crkvenu nezavisnost Srbije. Iste godine sastavio je „Zakonopravilo“, prvi srpski pravni akt koji je regulisao crkveni i svetovni život, postavivši temelje srpskog zakonodavstva.
Pored crkvenog rada, Sveti Sava je bio i istaknuti književnik, ostavivši značajna dela koja su doprinela razvoju srpske srednjovekovne književnosti. Njegov rad na prosvetiteljskom i duhovnom polju učinio ga je jednim od najvažnijih ličnosti u srpskoj istoriji.
Preminuo je 14. januara 1236. godine u Trnovu, tadašnjoj prestonici Bugarske. Njegove mošti su prenete u manastir Mileševa, gde su počivale sve do 1594. godine, kada su spaljene od strane Osmanlija na Vračaru u Beogradu. Na tom mestu danas se nalazi Hram Svetog Save, jedan od najvećih pravoslavnih hramova na svetu.
Sveti Sava se danas slavi kao zaštitnik srpskog naroda, prosvete i kulture, a njegov dan, 27. januar, obeležava se kao školska slava u Srbiji.
