U crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Bosilegradu sutra, u nedelju, 27. septembra, povodom Krstovdana biće služena sveta liturgija. Bogosluženje počinje u 8 časova, a u 9 časova predviđeno je rezanje kolača.
Krstovdan, odnosno Vozdviženje Časnog i Životvornog Krsta Gospodnjeg, jedan je od velikih hrišćanskih praznika. Posvećen je pronalasku i uzdizanju Krsta na kojem je razapet Isus Hristos, a u narodu se obeležava i strogim postom.
Organizatori pozivaju vernike iz Bosilegrada i okolnih sela da prisustvuju liturgiji i da se, kako navode u pozivu, zajedno pomole Bogu.
Praznik Vozdviženja Časnog Krsta vezuje se za dva istorijska događaja. Prema hrišćanskom predanju, carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, pronašla je početkom IV veka u Jerusalimu Krst na kojem je raspet Hristos. Jerusalimski patrijarh Makarije tada je Krst podigao visoko iznad okupljenog naroda kako bi ga svi mogli videti, a vernici su, prema predanju, uzvikivali „Gospode, pomiluj”. Upravo od tog čina, uzdizanja ili „vozdviženja”, praznik je dobio ime. Obeležavanje je ustanovljeno nakon osvećenja Hrama Vaskrsenja Hristovog u Jerusalimu 335. godine.
Drugi događaj pada u VII vek. Persijanci su 614. godine osvojili Jerusalim i odneli Krst, a vizantijski car Iraklije vratio ga je u grad posle pobede nad njima, oko 630. godine. Predanje kaže da car nije mogao da unese Krst u grad dok je bio odeven u raskošno carsko ruho, već tek kada ga je skinuo i bosonog, u skromnoj odeći, poneo Krst ka Golgoti.
Vozdviženje spada u dvanaest velikih hrišćanskih praznika i jedini je među njima koji se obeležava postom, jer podseća na Hristovo stradanje. Na jutrenju sveštenik iznosi krst ukrašen cvećem i bosiljkom na sredinu hrama, a vernici mu prilaze i celivaju ga. U narodu se ovaj dan smatrao i granicom između leta i jeseni, posle koje su se privodili kraju poljski radovi.
