Bosilegrad je u fokusu međunarodne pažnje nakon što je Biro Bernske konvencije prihvatio poziv organizacije Earth Thrive i preporučio dolazak u Srbiju naredne godine, kako bi se na terenu utvrdilo činjenično stanje povodom žalbi koje se odnose na rudarske aktivnosti na ovom području, saopšteno je iz organizacije Earth Thrive.
Međunarodna organizacija Earth Thrive, kao glavni nosilac tri žalbe protiv Vlade Srbije u vezi sa planiranim i postojećim rudnicima u Jadru, Bosilegradu i Homolju, uputila je zvaničan poziv članovima Biroa Bernske konvencije, sa sedištem u Strazburu i u nadležnosti Saveta Evrope, da posete Srbiju povodom slučaja označenog kao „Bosilegrad–Homolje“.
Tokom ovogodišnjeg izlaganja slučaja pred Stalnim komitetom Bernske konvencije u Strazburu, Vlada Srbije je prihvatila predlog Biroa o realizaciji posete. Na sednici je, u ime Earth Thrive, slučaj izložila Zoe Lujić, koja je, na osnovu preporuka naučnika i stručnjaka za zaštitu životne sredine, predložila da se poseta realizuje tokom proleća, kao perioda najpovoljnijeg za neposredno sagledavanje stanja u prirodi.
U saopštenju se navodi da je predloženo i da delegaciju tokom boravka u Bosilegradu prati nezavisni naučni stručnjak za ekosisteme i zagađenje životne sredine sa Kings koledža, koji je ranije već boravio na ovom području. Prema navodima organizacije, njegove analize su ukazale na prisustvo zagađenja teškim metalima koje se dovodi u vezu sa radom rudnika Podvirovi Karamanica.
Na 45. sednici Stalnog komiteta Bernske konvencije, koja se održava od 9. do 12. decembra u Savetu Evrope u Strazburu, predstavljene su i šire informacije o ugrožavanju prirode u Srbiji usled planiranih rudarskih aktivnosti, uključujući i područje Homolja, dok je Bosilegrad označen kao jedan od ključnih primera zbog potencijalnog uticaja na zaštićene vrste i staništa.
Predstavnik Komisije Evropske unije pri Bernskoj konvenciji upozorio je tom prilikom Vladu Srbije da je poštovanje međunarodnih obaveza u oblasti zaštite prirode neophodno ukoliko zemlja želi da nastavi proces evropskih integracija.
Šta je Bernska konvencija
Bernska konvencija, punim nazivom Konvencija o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa, međunarodni je ugovor Saveta Evrope usvojen 1979. godine u Bernu, a na snagu je stupio 1982. godine. Srbija je potpisnica ove konvencije i obavezala se na njeno sprovođenje.
Cilj Bernske konvencije jeste zaštita divljih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih prirodnih staništa, sa posebnim akcentom na ugrožene i endemske vrste. Konvencija obavezuje države potpisnice da spreče aktivnosti koje mogu dovesti do uništavanja staništa, prekomerne eksploatacije prirodnih resursa i narušavanja biodiverziteta.
Iako Bernska konvencija nema direktnu izvršnu moć u smislu izricanja kazni, njeni mehanizmi uključuju međunarodni nadzor, razmatranje žalbi i preporuke državama, koje imaju snažnu političku i pravnu težinu. Preporuke Stalnog komiteta često utiču na izmene nacionalnih politika, obustavljanje ili prilagođavanje spornih projekata, kao i na proces evropskih integracija država članica.
Bernska konvencija bavi se zaštitom prirode u najširem smislu, a njene odluke i preporuke predstavljaju važan instrument međunarodnog pritiska na države da poštuju preuzete obaveze u oblasti očuvanja životne sredine.
