Posle teksta o pravilima za lov na vuka, čitaoci su najviše pitali o divljim svinjama. One rovare livade, gaze kukuruz i krompir i ulaze u bašte sve bliže kućama. Proverili smo šta o tome kaže Zakon o divljači i lovstvu i pravilnik koji se na njega oslanja.
Divlja svinja se u Srbiji vodi kao lovostajem zaštićena divljač. To znači da se lovi samo u propisanom periodu i po planu korisnika lovišta, ali i da za štetu koju napravi neko mora da odgovara. Ko će to biti, zavisi pre svega od mesta na kome je šteta nastala.
U lovištu plaća korisnik lovišta
Prema članu 88. Zakona o divljači i lovstvu, štetu koju u lovištu napravi lovostajem zaštićena divljač nadoknađuje korisnik lovišta. U praksi je to najčešće lovačko udruženje koje gazduje lovištem na tom području, a negde i javno preduzeće za šume.
Ako se šteta desi van lovišta, obaveza prelazi na državu. Tada je plaća Ministarstvo poljoprivrede, a na teritoriji Vojvodine nadležni pokrajinski organ.
Naknada nije automatska
Najvažniji uslov krije se u prvoj rečenici istog člana. Pravo na naknadu ima samo onaj ko je pre štete preduzeo propisane mere zaštite. Obavezu da se štiti imovina zakon ne nameće samo lovcima, već i vlasnicima i korisnicima njiva, livada i šuma (član 87).
Pravilnik o merama za sprečavanje štete od divljači iz 2012. godine navodi šta se pod tim podrazumeva. Vlasnik je dužan da redovno obilazi imanje i organizuje njegovo čuvanje. Među merama koje pravilnik nabraja su:
- ograđivanje bašta, voćnjaka, rasadnika i vinograda tako da divljač ne može da prođe,
- postavljanje električnog pastira,
- plašila, svetlosni i zvučni uređaji,
- repelenti, korišćeni po uputstvu proizvođača,
- psi vezani pored useva,
- skidanje useva i plodova na vreme, u agrotehničkom roku,
- izbor kulture koja odgovara okruženju.
Pravilnik ne kaže koliko mera mora da bude primenjeno niti propisuje izgled i visinu ograde. Zato je dobro da vlasnik može da dokaže šta je uradio, fotografijom ograde, računom za repelent ili elektropastir.
Ni korisnik lovišta nije oslobođen obaveza. On mora da održava broj divljači u granicama koje predviđa lovna osnova, da podiže čeke, uređuje polja za divljač dalje od useva i obezbeđuje hranu i vodu, naročito zimi i u vreme kada usevi sazrevaju. Dužan je i da vlasnicima zemljišta pomogne savetom pri izboru kultura i nabavci zaštitnih sredstava.
Rok od deset dana
Oštećeni podnosi zahtev za naknadu korisniku lovišta u roku od 10 dana od nastanka štete, uz dokaze da je štetu napravila divljač (član 89). Propušten rok može da znači i izgubljeno pravo, pa je sa prijavom bolje ne čekati.
Pravilnik zatim propisuje brze korake. Korisnik lovišta mora najkasnije u roku od 24 sata od prijema zahteva da formira tročlanu stručnu komisiju. Komisija izlazi na teren u naredna 24 sata, a vlasnika i lovnog inspektora o terminu uviđaja obaveštava najmanje 12 sati unapred.
U zapisnik se upisuje gde je i kako šteta nastala, tragovi koji pokazuju koja je divljač u pitanju, koje su mere zaštite preduzete, procena štete i primedbe oštećenog. Zapisnik se pravi u tri primerka, od kojih jedan dobija vlasnik, a jedan lovni inspektor. Oštećeni ima pravo da u zapisnik unese svoje primedbe ako se ne slaže sa procenom, i to bi trebalo da iskoristi.
Kada dogovora nema, ide se na sud
Ako zahtev ne bude usvojen u celini ili se u roku od 30 dana od podnošenja ne postigne sporazum, oštećeni može da podnese tužbu nadležnom sudu. Pravilnik ne sadrži metodologiju za obračun visine štete, pa se iznos u praksi utvrđuje procenom komisije, a u sporu veštačenjem.
Šteta tokom lova
Posebno pravilo važi kada štetu ne napravi sama divljač, već lovci. Ako tokom lova koji organizuje korisnik lovišta neki učesnik nanese štetu, na primer na usevu ili ogradi, korisnik lovišta za nju odgovara solidarno sa tim lovcem (član 90). Oštećeni tako može da traži naknadu od obojice.
Šta da uradi vlasnik njive
Ukratko: zaštititi imanje i to dokumentovati, štetu fotografisati odmah po otkrivanju, pismeni zahtev predati korisniku lovišta u roku od deset dana i zadržati kopiju sa datumom prijema, prisustvovati uviđaju i potpisati zapisnik tek kada se u njega unesu primedbe. Ako za 30 dana nema dogovora, ostaje sud.
Zakon o divljači i lovstvu je na snazi od 2010. godine. Ministarstvo je 2023. objavilo radnu verziju izmena, ali odredbe o naknadi štete od divljači i dalje važe u postojećem obliku.

