Kada vuk zakolje ovce ili koze, vlasnik ima pravo da traži naknadu od države. To pravo, međutim, postoji samo ako je stado bilo čuvano na način koji propisuje zakon, a zahtev mora biti podnet u roku od deset dana.
Za stočare u brdskim selima opštine Bosilegrad vuk je stara briga. Malo ko od njih zna da zakon tačno određuje ko plaća štetu koju vuk napravi i pod kojim uslovima.
Vuk je lovna divljač, ali ne tokom cele godine
Prema Pravilniku o proglašavanju lovostajem zaštićenih vrsta divljači, izmenjenom 2021. godine, vuk je na teritoriji Srbije van Vojvodine lovna vrsta. Lovna sezona na vuka traje od 1. jula do 31. marta. U aprilu, maju i junu, kada je stoka najviše na ispaši, vuk je zaštićen lovostajem. U Vojvodini je vuk strogo zaštićena vrsta i ne lovi se.
Ista izmena propisa uvela je i novu obavezu: korisnik lovišta mora da pošalje uzorak tkiva svakog odstreljenog vuka na naučno istraživanje, čak i kada je životinja ubijena zato što je ugrožavala ljude ili imovinu.
Štetu plaća ministarstvo, ne lovačko udruženje
Zakon o divljači i lovstvu pravi razliku prema tome ko je štetu napravio. Štetu od lovnih vrsta u lovištu, na primer od divlje svinje, nadoknađuje korisnik lovišta, najčešće lovačko udruženje. Za vuka važi posebno pravilo. Na području na kome je vuk lovna vrsta, kakav je i bosilegradski kraj, štetu nadoknađuje Ministarstvo poljoprivrede.
Naknada nije automatska. Zakon izričito kaže da pravo na nju ima samo onaj ko je preduzeo propisane mere zaštite.
Šta se smatra zaštićenim stadom
Pravilnik o merama za sprečavanje štete od divljači nabraja šta vlasnik stoke mora da uradi. Dve mere su ključne: stoka na ispaši mora biti pod stalnim nadzorom pastira, uz pse čuvare, a noću životinje moraju biti zatvorene u obor ili tor kroz koji divljač ne može da prođe.
Stado koje danima samo luta planinom, bez čobanina, po slovu propisa nije zaštićeno. Vlasnik takvog stada teško može da ostvari pravo na naknadu.
Rokovi koje ne treba propustiti
Zahtev za naknadu štete podnosi se korisniku lovišta na čijoj je teritoriji napad bio, u roku od deset dana. Uz zahtev treba priložiti dokaze: fotografije zaklanih životinja, mesta napada i tragova, kao i izjave svedoka ako ih ima.
Korisnik lovišta je dužan da u roku od 24 sata od prijema zahteva formira tročlanu stručnu komisiju. Kada se sumnja da je napao vuk, u komisiji je i lovni inspektor. Komisija izlazi na teren najkasnije 24 sata nakon formiranja, a vlasnik mora biti obavešten o vremenu i mestu uviđaja.
U zapisnik se upisuje gde je i kako šteta nastala, koji tragovi ukazuju na vuka, koje mere zaštite je vlasnik preduzeo i kolika je procenjena šteta. Vlasnik ima pravo da na zapisnik stavi svoje primedbe i dobija jedan primerak.
Ako se u roku od 30 dana od podnošenja zahteva ne postigne dogovor o naknadi, oštećeni može da podnese tužbu nadležnom sudu.
Savet stočarima
Stočari koji izgube životinje treba da reaguju odmah. Zaklane životinje ne treba uklanjati pre uviđaja. Treba sve fotografisati i što pre se pisanim putem obratiti lovačkom udruženju koje gazduje lovištem, uz zadržanu kopiju zahteva. Primerak zapisnika komisije je dokaz u svakom daljem postupku, pa i na sudu.
Tekst je pripremljen na osnovu Zakona o divljači i lovstvu („Službeni glasnik RS“, br. 18/10 i 95/18), Pravilnika o merama za sprečavanje štete od divljači („Službeni glasnik RS“, br. 2/12) i Pravilnika o izmenama Pravilnika o proglašavanju lovostajem zaštićenih vrsta divljači iz 2021. godine.

